Nekako je dojam da nema prigodnije izreke od ove kada je u pitanju Intelov plan za 2022.-2026. kojeg su sami prezentirali na eventu Investors Day 2022.

Sam je u to vrijeme još razmišljao o ulaganju u Intel, no prije odluke je odlučio pogledati snimku eventa koji je vidio kao idealnu priliku da dobije dodatni uvid gdje ključni ljudi vide Intel u budućnosti. Snimka na Youtubeu započinje uvodnim blockbuster style trailerom i dramatičnom prvom rečenicom koja najavljuje smjer cijelog eventa: “We as the steward of Moore’s Law will be relentless in our path to innovate Moore’s Law alive and very well.” 

Zvijezda dana i prvi govornik bio je svježi novi CEO Pat Gelsinger, new hope, CEO koji će transformirati Intel kakav je nekad bio. Naš Lik pozvao je svoju gđu.O’Pomalo da zajedno s njim podgleda snimku eventa jer je svjestan da katkad zna biti previše euforičan, pa je njegova gđa.O’Pomalo tu da ga spusti na zemlju. U svijetu investiranja ona je njegovo sidro, njegov glas razuma običnog čovjeka koji nema nikakve veze sa investiranjem niti je to zanima, ali na kraju pruži onaj zdravi, realni pogled koji je Samu bitan, a kojeg on sam često previdi.

No prije početka snimke ju je morao uvest u priču i objasniti zašto i što je dovelo do toga da Intel treba ponovo transformirati i vratiti na stare staze. Na licu joj se odmah vidjelo da nije baš bila oduševljena sa time, pogotovo jer je maloprije na mobitelu vidjela da snimka traje 3 sata, a sad još mora slušati uvod. Ali njemu za ljubav ga je odlučila saslušati.

“Znaš za Intel jel tak, imaš njihove čipove u laptopu, kompjuteru…” započne Sam, ali mu se ona ubaci u riječ “Da, da, znam…i u mobitelima…”, “Ne, joj, daj me slušaj” sad on nju prekine, “Nema ih u mobitelima al to sad nije bitno.To je pak priča za sebe.” 

Nakon što mu je u toj milisekundi prošla misao da je ovo možda uzaludno, naš Lik ipak nastavi priču o Intelu, divu u proizvodnji čipova koji je zadnjih nekoliko godina na klimavim nogama jer je počeo gubiti korak u proizvodnji tehnološki najnaprednijih čipova.

Intel i industrija čipova

“Vidi,” započne Sam, “bitno je da shvatiš da Intel dizajnira i proizvodi svoje čipove koje onda prodaje drugim proizvođačima laptopa, kompjutera i servera koji te njegove čipove ugrađuju u svoje proizvode. I Intel je tu dugo godina bio jedina opcija od koje su drugi uopće mogli nabavljati čipove jer je među jedinima imao tvornice – to ti se zove fabs – imao je patente, imao je znanje i zbog toga je bio jedini sposoban proizvoditi tehnološki najnaprednije čipove u ono vrijeme. Bio je monopolist i nisi mogao zaobići Intel ni da si htio.

Tad su grcali u parama i onda malo pomalo, umjesto da i dalje ulažu te novce i razvijaju nove buduće tehnologije, počeli su gledati da tu lovu prvo podjele sebi i investitorima, a za daljnja ulaganja što ostane ostane. I tako su oko 2015. malo zapeli sa razvojem nove tehnologije 10nm čipa – poslije ću ti objasnit šta to znači.

E sad ima još jedan bitan igrač u industriji koji do te 2015. godine nije bio toliko relevantan – a to je TSMC. Za razliku od Intela oni samo proizvode čipove i to isključivo za druge. Zamisli si kak se gradi kuća. Arhitekt dizajnira kuću, građevinar ju gradi. E sad Intel je i arhitekt i građevinar svojih kuća koje onda još i prodaje, a TSMC je samo građevinar za druge arhitekte koji su si dizajnirali svoje kuće ali ih ne mogu sami izgraditi, pa za to angažiraju TSMC. 

Znači u industriji imaš arhitekte koji dizajniraju svoj čip ali nemaju svoju tvornicu (fab) – to su ti AMD i Nvidia, onda imaš građevinare koji proizvode čipove za te dizajnere – to je TSMC. Imaš čak i vanjske dizajnere koji pomažu drugima dizajnirati čipove pa zbog čega i Apple i drugi sada ima svoje čipove, ali ok, ovo je dovoljno da shvatiš. I onda na kraju imaš Intel koji je sam svoj arhitekt i sam svoj građevinar.

Ovih 10nm od maloprije – to označava koliko je napredna tehnologija, što je manji broj nanometara to je čip brži jači bolji jer u njega stane više tranzistora – tranzistore gledaj kao moždane stanice, što ih imaš više si pametniji. E sad, vidla si kolike su veličine čipovi, jako maleni. Tehnologija je bolja i naprednija što više tranzistora možeš utrpati u taj maleni čip koji i dalje mora ostati malen. Čisto da shvatiš koliko je to teško i impresivno – ljudska vlas kose je navodno debela 80.000 nm a ovi proizvode tranzistore na razmaku od 10 nm što znači da je vlas kose 8.000 puta deblja od tog tranzistora. Ti tranzistori su nevidljivi golim okom i zato ne može bilo tko proizvoditi čipove jer nemaju te specijalne fabove, nemaju patente, nemaju znanja, nemaju opremu. Postoji jedan jedini stroj na svijetu s kojim se mogu proizvesti takvi napredni čipovi.

I zbog toga je Intel dugo godina bio monopolist jer je jedini imao sve to dok se nije oholio i mislio da ih nitko ne može stići. E onda sad tu dolazi TSMC koji je iskoristio sranje koje si je Intel sam sebi napravio i razvili su 10 nm tehnologiju prije Intela. A pošto TSMC proizvodi čipove za druge, sada su odjednom drugi počeli imati bolje čipove od Intela jer su proizvedeni na boljoj tehnologiji. TSMC sada proizvodi čipove na 5nm tehnologiji dok je Intel još uvijek zapeo na ovih 10nm i trenutno svi proizvode čipove kod TSMC – i AMD i Nvidia i Apple i Microsoft. Svima njima sada čipove proizvodi TSMC i polako je došlo do toga da je TSMC postao monopolist u proizvodnji najnaprednijih čipova i Intel sad paničari.”

“Cool.”, ležerno odgovori gđa.O’Pomalo pa nakon par sekundi upita “Pa zašto onda želiš kupiti Intel ak su oni sad tak loši?” Pitanje je bilo sasvim na mjestu i naš Lik je toga svjestan.

Ni sam još nije bio skroz siguran zašto, ali joj je pojasnio kako razmišlja “Taj TSMC o kojem govorim je iz Taiwana i sad taj jedan maleni otok proizvodi čipove za cijeli svijet. Sječaš se što je bilo u vrijeme korone kad je svijet stao, svi su histerizirali da se ništa neće moći proizvoditi jer nema čipova. Taiwan trenutno drži cijeli svijet. I još sad Kina provocira da želi zauzeti Taiwan. A s druge strane, Intel je jedini drugi koji ima tvornice za napredne čipove. A uostalom dionica im je sada ionako jeftina jer svi vide da je sranje.

Ulaganje u Intel i IDM 2.0. Master plan

Nakon prvih pola sata snimke naš Lik je znao da će uložiti u Intel. Gelsinger je iznio grandiozni povratnički masterplan nazvavši ga IDM 2.0., ali iz cijelog tog plana našem Liku su bile ključne dvije stvari koje je čuo:

1. Intel otvara vrata svojih tvornica za druge i stvara Foundry service po principu TSMC-a,
2. Fokus da se dostigne TSMC na tehnološkoj razini proizvodnje čipova – “five nodes in four years”

Sada, kada na to gleda sa velikim odmakom i kada zna kako je protekla izvedba tog plana, i dalje smatra da je to bio ispravan put i strategija za Intel. Vremena su se promijenila i sve više kompanija se odlučuje na razvoj vlastitih čipova za njihove specifične potrebe, pa je stvaranje foundry usluge, odnosno otvaranje vrata svojih fabova za proizvodnju tuđih čipova, bio mudar i pametan potez.

Prvo, zahvaća se potpuno novi dio tržišta koji ti dosad nije bio dostupan. Drugo, time se smanjuje rizik jer ako potražnja za Intelovim čipovima ne bude tolika da nemože napuniti kapacitete svojih fabove, imaš dodatne čipove koje proizvodiš za druge i na taj način si puniš kapacitete svojih fabova. U proizvođačkoj industriji je najbitnije da je tvornica puna, jer radio ti ili ne radio, tvornica i dalje iziskuje ogromne troškove, zbog čega je bitno da tvornica radi punim kapacitetom.

I treće, geopolitička situacija. Čipovi danas predstavljaju najkritičnu infrastrukturu, oni su danas nova nafta koja napaja svijet. Čipovi su prva brana i opasnost za nacionalne sigurnosti. Tko danas ima najnapredniji čip, on je vladar. A cijeli svijet se doveo u situaciju da ovisi o jednom malenom otoku, sve najveće ekonomije ovog svijeta ovise o jednom malenom otoku, a taj otok je Taiwan. Što je danas Američka obrana ako njihovi najnapredniji obrambeni sustavi nemaju čip? Što je danas Amazon Cloud ako nema čip? Što je danas cijeli digitalni bankarski sustav ako ga ne napaja čip? A danas tehnološki najnaprednije čipove proizvodi jedna jedina kompanija na svijetu – TSMC. I još na jebenom Taiwanu.

Bez TSMC-a te kompanije ne vrijede toliko koliko njihove dionice trenutno kotiraju na burzi. Trenutno najvrijednije kompanije svijeta ovise o TSMC-u. A prema skromnom mišljenju našeg Lika, takva situacija jednostavno nije održiva.

I tu u priču dolazi Intel. Danas naš Lik ima puno više znanja i informacija kako funkcionira cijela industrija čipova nego kada je prvi puta uložio u Intel. Ipak je prošlo više od tri godine u kojima se svašta izdogađalo. Ali sjeća se da je i tada, te 2022., više manje na isti način razmišljao kao i danas te da je glavni razlog ulaganja u Intel bilo otvaranje foundry service upravo zbog situacije do koje se cijeli svijet doveo. 

Ali ono što u to vrijeme nije mogao predvidjeti je koliko prepreka stoji na putu uspostavljanja founrdy service od nule. Jer tada naš Lik nije imao pojma kako zapravo funkcionira foundry biznis te je ispalo da je proizvodnja čipova za sebe i proizvodnja čipova za druge su nebo i zemlja.

Nije dovoljno samo imati fab. Tu ima toliko preduvjeta, toliko predradnji, toliko suradnje između onih koji nude alate za dizajn čipa, pa onih koji dizajniraju čip, pa to sve mora biti kalibrirano sa tehnologijom na kojoj se proizvodi taj čip, pa ako Intel koji razvija tehnologiju čipa kasni sa razvojem, pada sve u vodu, jer ovi koji dizajniraju nisu dobili kitove da mogu prilagoditi dizajn tom procesu čipa i tako dalje i tako dalje.

Jer sada se mijenja cijeli narativ, ne proizvodiš više samo za sebe, već i za druge pa i njih treba uključiti u cijeli proces razvoja tehnologije čipa što je potpuno druga priča. Ti procesi, od početka dizajniranja, odnosno kreiranja arhitekture čipa, do njegove spremnosti za proizvodnje mogu trajati i do 5 godina. I u čitavom tom vremenu cijeli ekosistem mora surađivati. Razvoj i proizvodnja čipa je jedan od najkompleksnijih procesa na svijetu.

Danas je svjestan da je tada velika greška bila što nije stvarno poznavao kako funkcionira foundry biznis, jer da je znao, mogao bi otprilike predvidjeti što će se izdogađati u tom tranzicijskom periodu do 2026. kada je bio plan predstaviti tehnologiju 18A – tehnologiju kojom je plan dostići tehnološku prednost TSMC-a. Ali mu je nevjerojatno da tada, na tom Investors day 2022., Gelsinger i sva njegova ekipa isto očito nisu baš bili svjesni u što se stvarno upuštaju. Ili su znali pa su lagali. Što je od tog točno, dan danas naš Lik nije siguran, ali se iskreno se nada da je ovo prvo.

Jer ako znaš što te sve čeka kada pokrećeš foundry od nule, onda moraš biti svjestan da to traje pa je logično da nećeš počet generirat neke značajne prihode već za dvije godine. Ako znaš da trenutno ne proizvodiš najnaprednije čipove na svijetu, onda je logično da nećeš prodavat svoje čipove ko’ prije i da će ti konkurencija uzeti dio kolača. I ako to sve znaš, onda nije logično da predviđaš da će ti prihodi rasti 8%-12% godišnje od 2022. do 2026. a marža da će ti porast sa 51% na 58%. Stvarnost je na kraju ispala takva da su prihodi u 2025. niži za -33% nego što su bili na vrhuncu 2021. godine, a marža se trenutno kreće oko 34%.

No naš Lik to tada nije predvidio, pa je prve dionice Intela kupio u travnju 2022. po cijeni od 46$, pa je dva mjeseca poslije opet kupio po 38$, pa četiri mjeseca poslije po 26$, nakon čega se cijena spuštala čak do 20$. I čitavo to vrijeme je gledao kako njegov Intel pada u bunar, dok je s druge strane cijeli internet vrištao u ekstazi na valu Nvidie i AI booma koji je rušio sve rekorde.

Našem Liku nije ništa drugo preostalo nego da sam sebe zapita najlogičnije pitanje od svih pitanja: “Zar sam ja stvarno toliki idiot?”